Upoznavanje pacijenata sa cervikalnom radikulopatijom:
Uvod
Degeneracija vratne kralježnice može rezultirati s nekoliko stanja koja uzrokuju problem. Obično se dijele na mehaničke probleme u vratu i na problem uzrokovane iritiranim ili pritisnutim živcem. Cervikalna radikulopatija je problem koji rezultira kada je živac iritiran pri napuštanju spinalnog kanala. Ovo stanje obično nastaje kada je korijen živca pritisnut hernijacijom diska ili osteofitom.
Svrha ovih informacija je pomoć pri razumijevanju:
– Anatomije cervikalne radikulopatije
– Znakova i simptoma cervikalne radikulopatije
– Kako se stanje dijagnosticira
– Moguće terapije za tretiranje tih stanja
Anatomija
Da bi razumjeli simptome i moguće terapije, trebali bi u startu razumjeti generalnu anatomiju vašeg vrata.
Uzroci
Cervikalna radikulopatija (pritisnut živac). Kada korijen živca napušta leđnu moždinu i vratnu kralježnicu, on se dalje pruža u ruku. Tim putem svaki živac daje senzoričke poticaje za određene dijelove kože na ramenu i ruci. Također osigurava električne signale određenim mišićima za pokretanje ruke i šake. Kada je živac iritiran ili pritisnut on ne obavlja svoju funkciju to obično dovodo do slabosti mišića kojeg inervira, utrnotosti dijelova kože i boli duž živca. U vratu se to stanje zove cervikalna radikulopatija.
Pogledajmo sad različite uzroke cervikalne radikulopatije.
Živac pritisnut hernijacijom diska
Sagibajući glavu naprijed i nazad, okrečući lijevo i desno radimo pritisak na kralješke I diskove između njih. Disk reagira na pritisak od kralješka tako da absorbira udarce. Sagibajući glavu prema naprijed protišće se disk između kralježaka što može dovesti do ispupčenja živca prema leđnoj moždini i korijenu živca (bulging). Ozljeda diska se događa kada pokreti u vratnoj kralježnici rade veliki pritisak na disk. Jedno od težih stanja je hernijacija diska. Kod ovog stanja puknuće vanjskog sloja diska – anulusa kod intervertebralnog diska je tako veliko da središnja jezgra – nucleus pulposus izlazi van diska. Do puknuća anulusa može doći u bilo kojem dijelu diska. Ako dođe do puknuća prema spinalnom kanalu tada nucleus može pritisnuti spinalne živce. Pritisak na korijen živca kod hernijacije diska može uzrokovati bol, trnce i slabost duž živca. Postoje dokazi da i tvari koje ispušta rupturirani disk može iritirati korijen živca i pojačati simptome pogotovo bol.
Hernijacija diska se najčešće događa u srednjoj dobi. Do hernijacije može doći i kada se primijeni prejaka sila na inače zdravi disk npr. Kad kod prometne nesreće glava udari u vjetrobransko staklo. Sila udarca je jednostavno prejaka da bi je mogao absorbirati i zdravi disk. Hernijacija se može dogoditi i disku koji je oslabljen degenerativnim procesima. Kod jednom oslabljenog diska potrebna je manja sila da dođe do puknuća. Ipak, nemaju svi sa rupturiranim diskom degenerativnu bolest. Isto tako kod onih koji imaju degenerativnu bolest ne mora nužno doći do hernijacije.
Pritisnut živac zbog degeneracije i osteofita
Kod ljudi u srednjoj dobi i starijih, rupture diska mogu uzrokovati i osteofiti (koštani izdanci) oko korijena živca. To se obično događa unutar foramena – otvora leđne moždine otkud korijeni živca napuštaju kralježnicu i pružaju se dalje u ruku. Ako ti koštani izdanci postanu dovoljno veliki, mogu dodirivati korijen živca i iritirati ga. To uzrokuje iste simptome kao i hernijacija diska, kao što su bol duž živca, trnci u senzoričkim područjima i slabost u mišićima koje inervira taj živac.
Simptomi
Simptomi koje uzrokuje cervikalna radikulopatija se šire iz vrata u periferiju. To znači da iako je uzrok u vratnoj kralježnici, simptomi se mogu osjećati u ramenu, ruci i šaci. Simptomi će se osjećati u područjima gdje se pruža zahvaćeni živac. Gledajući podrućja gdje se osjećaju simtomi, specijalist za kralježnicu može odrediti o kojem se živcu radi. Simptomi uključuju bol, trnce i slabost mišića. Refleksi u ruci također mogu biti zahvaćeni. Kada patite od cervikalne radikulopatije, možete imati i bol u vratu i glavobolju u stražnjem dijelu glave (okcipitalna glavobolja).
Dijagnoza
Dijagnosticiranje boli u vratu počinje sa anamnezom i fizičkim pregledom. Nakon toga će liječnik imati neke ideje o uzroku boli. Da se potpuno uvjeri u uzrok boli liječnik će preporučiti i neke dijagnostičke postupke kao što su rentgen i magnetska rezonanca.
Anamneza
Anamneza se sastoji od dva dijela. Prvi dio je pisani – to je formular koji sami popunjavate dok čekate na pregled. Važno je da pažljivo popunite formular i da ne zaboravite ništa. Drugi dio anamneze je odgovaranje na pitanja liječnika.
Fizički pregled
Najviše informacija se dobije putem pregleda liječnika. Kao dio pregleda rade se i testovi kao što su:
– Testiranje utrnutosti ruke i sake
– Testiranje refleksa
– Testiranje snage mišića
– Testiranje znakova živčane iritacije
I kao što smo već rekli uz anamnezu i pregled liječnik može preporučiti da se naprave I dijagnostićki postupci kao što su rentgen i magnetska rezonanca., te na osnovu pregleda i slika preporučiti adekvatnu fizikalnu terapiju i rehabilitaciju za vratnu kralježnicu.
Denis Perica,
bacc. physioth
