Dislokacija ( iščašenje) – uvijek u slučaju dislokacije, nastaje jaka sila koja vuče rame prema van ili dolazi do ekstremne rotacije zgloba koja izbacuje glavu humerusa iz ležišta na lopatici. Ukoliko se ruka naglo i snažno povuče prema nazad mišići su nespremni na akciju ili je sila vučenja prevelika, isto tako najčešće dolazi do dislokacije.
Kada se dislokacije događaju učestalo, govorimo o nestabilnosti ramena. Djelomična dislokacija zgloba, kad glava nadlaktične kosti nije u cijelosti izvan svog ležišta na lopatici, naziva se subluksacija ramena.
Nestabilnosti ramena mogu se podijeliti:
-prema stupnju: subluklsacija i luksacija,
-prema uzroku: traumatska te atraumatska (voljna i nevoljna),
-prema učestalosti: akutna, kronična (habitualna i zastarijela), fiksna.
Traumatska nestabilnost ramena
najčešći je oblik, nastaje nakon ozljede koja je uzrokovala iščašenje. Ligamenti koji drže kosti u zglobu često ne zacijele pravilno ili se rastegnu što ih čini previše labavim da bi mogli držati rameni zglob u zglobnoj čahuri pri nekim pokretima.
Atraumatska nestabilnost
uzrokuje nelagodu tijekom svakodnevnih aktivnosti, često kod sportskih aktivnosti npr. bacača u baseballu, bacača koplja, igrača odbojke, plivača i tenisača. Najčešće se zglobna čahura rastegne i olabavi, a mišići oslabe, glava nadlaktične kosti počinje previše klizati i povremeno i ispadati iz zgloba.
Simtomi ozljede ramena:
učestala subluksacija, nepotpuno odvajanje zglobnih tijela , rame djelomično ispada, klizi, u određenim položajima se osjeća labavost, dolazi do nagle boli i osjećaja ispadanja i probadanja u ramenu, a ukoliko se živci oštete može nastati neosjetljivost kože na podražaje u području ispod vrha ramena
Liječenje i kineziterapija:
pretrage koje pomažu u prepoznavanju ovog stanja su rendgensko snimanje, artroskopija (promatranje unutrašnjosti zgloba, mišića i ligamenata optičkim instrumentom), MR (magnetska rezonanca gdje nismo sigurni u dijagnozu).
U početku liječenja
najvažnije je kontrolirati bol i upalu te je u tu svrhu potrebno mirovanje. Nakon što prođe bol potrebno je početi s fizikalnom terapijom – uporaba leda ili topline, a što prije treba krenuti sa pasivnom te aktivnom mobilizacijom samog zgloba, što se može raditi s Isomedom2000 u početnoj fazi rehabilitacije. Kada nestane upala, i zglob se oporavi, kreće se sa strogo kontroliranim treningom mišićnih skupina koje okružuju rame.
Po završenom liječenju
i po povratku u punu sportsku ili drugu aktivnost, u većini slučajeva potrebno je trajno održavati snagu i fleksibilnost ramenog obruča, ali i vrata i srednjeg dijela kralježnice. Osim toga, valja sprovesti i profilaksu u smislu provjere ispravnosti tehnike šuta, smeča, ili izbačaja te njegove korekcije, a sa svrhom rasterećenja ramena od stresa koji se pri toj kretnji događa. Isto tako valja promijeniti tehniku rada u onim profesijama kod kojih je ova ozljeda česta.
Kineziterapija
na izokinetičkom stroju Isomed2000 važan je dio rehabilitacije i pomaže u održavanju i poboljšavanju funkcije samoga zgloba.
Ana Ružić,
mag. kineziologije u kineziterapiji i
licencirani terapeut na Isomedu2000
