Koljeno je zglob koji podnosi veliko opterećenje svaki dan. Najčešće skupine koje pate od boli u koljenima su sportaši i bivši sportaši ( npr. košarkaši, skijaši i tenisači), pretili ljudi čija koljena moraju podnositi veliku težinu te osobe koje u tijelo ne unose dovoljno minerala i kalcija te im koštano tkivo zbog toga slabi.
O bolnom koljenu treba početi voditi brigu i prije nego postane bolno, prije svake aktivnosti koja iziskuje napor koljena, treba ga dobro razgibati.
Zglob koljena
jedan je od najvećih na našem tijelu a sastoji se od dvije potkoljenične kosti i natkoljenične kosti koje su povezane četirima jakim ligamentima, koje dijelimo na tri skupine. Prvu skupinu čine ligamenti koji pojačavaju zglobnu čahuru, drugu skupinu čine kolateralni ligamenti koji učvršćuju zglob sa strane, a treća su skupina ukriženi ligamenti u unutrašnjosti zgloba. Ligamenti stabiliziraju i kontroliraju pokrete koljena i ukoliko dođe do njihovog puknuća, koljeno gubi na stabilnosti i javlja se bol. Između kosti se nalazi ovalni jastučić hrskavice (nalik želatini) koji se još naziva i meniskus. Sve ove strukture u koljenu, bitne su za njegovu funkciju ali su i podložne ozljedama.
Ukriženi ligamenti
ostvaruju unutarnju čvrstoću koljenog zgloba i vode pokrete koji se događaju u koljenom zglobu. Zato se križni ligamenti izmjenjuju u djelovanju, te kada je dio jednog ligamenta napet, dio je drugog ligamenta labav i obratno. Vrlo su bitni za vođenje i ograničavanje kretnji, te određuju vrstu i granice najvećeg raspona kretnji u koljenom zglobu.
Prednji križni ligamenti
sprječavaju da zglobna glavica ne «pobjegne» prema naprijed pri mnogobrojnim sportskim aktivnostima, tako i van njih npr. pri padu u skijanju, doskoku u odbojci, promjene pravca pri napadu u rukometu, pa sve do udaraca ili blokade potkoljenice u situacijama dok je tijelo još u pokretu (borilački sportovi, uklizavanje u nogometu i sl.). U većini ovakvih slučajeva ozljeda se rješava operacijom, iako postoje sportaši koji su se uspjeli vratiti punoj sportskoj aktivnosti poslije ove ozljede i bez operativnog zahvata. Isto je tako mnogo onih koji su to pokušali, ali su na kraju zbog cijelog niza problema bili prisiljeni učiniti operativni zahvat.
Nakon operacije
i uspješno provedene fizikalne terapije na koljenom zglobu, vrlo je bitno ponovo vratiti koljenu stabilnost i snagu, dakle što prije je potrebno kineziterapijom i treningom, ojačati mišićne skupine oko koljenog zgloba. Vrlo je bitno u početku, pasivnim pokretima, vođenim od strane terapeuta ili pomoću izokinetičkog stroja Isomed 2000, vratiti pokretljivost zgloba, jer je rehabilitacija trajala dugo, a time je i zglob dugo mirovao, te ga je potrebno dobro razgibati i istegnuti mišiće, prije kretanja sa treningom snage.
Na izokinetičkom uređaju
Isomed 2000, rehabilitacija i vraćanje zgloba u početnu funkciju, traje puno kraće nego klasičnim treningom snage, te je i vrijeme povratka sportaša na teren kraće. Na Isomedu 2000 precizno zadajemo amplitudu pokreta dakle točno određen kut u kojem ćemo pokret izvoditi, što je važno za početak rehabilitacije, jer je amplituda pokreta nakon operacije u početku manja od normalne, a potrebno je izbjeći bol koja bi se mogla pojaviti u koljenom zglobu povećanjem kuta pokreta.
Pasivnim i potpomognutim pokretom
na Isomedu, vratit ćemo pokretljivost zglobu, i nakon toga, moći ćemo lakše i kvalitetnije započeti sa treningom snage. Opterećenje na početku rehabilitacije, ne bi trebalo biti veliko. Dakle krećemo sa manjim otporom, tj kilažom, i progresivno povećavamo otpor, kako bi jačali mišiće. U treningu na Isomedu koristimo izometričke vježbe – u njima nema promjene u duljini mišića i razvijamo statičku snagu i stabilnost zgloba, nakon toga se rade koncentrične kontrakcije – u kojima jačamo cijeli mišić kroz cijeli pokret onolikim otporom koliki mišić uopće može podnjeti, te ekcentričnu kontrakciju – za razvoj snage kade se mišić isteže, što je vrlo bitan dio treninga koji koristimo pred kraj same rehabilitacije. Isomed obiluje različitim vrstama programa koji nam olakšavaju i pospješuju rehabilitaciju.
Prednosti
ovakvog postoperativnog treninga na izokinetici je nemogućnost ozljeđivanja ili prenaprezanja mišića te pojave boli u zglobu, jer se mišić opterećuje onoliko koliko sam može podnijeti, a nikad preko te granice. Izokinetički trening pokazao je veliki postotak uspješnosti u rehabilitaciji ozljede prednjeg križnog ligamenta te skraćivanje same rehabilitacije i povratak sportaša ili rekreativca fizičkoj aktivnosti.
Ana Ružić,
mag. Kineziologije
licencirani terapeut na Isomedu 2000
