Mi vježbamo kako bi naša tijela bila u formi, ali jeste li znali da vježba također može trenirati i Vaš mozak? Vjerojatno ste čuli kakav je učinak endorfina na Vaše raspoloženje, a vjerojatno znate i da se uvijek osjećate bolje nakon vježbanja.
Tjelovježba može poboljšati jasnoću, povećati funkciju mozga, a možda i stimulirati nastanak novih moždanih putova obnavljanjem i poticanjem živčanih stanica, ‘neurona’.
Vježba pomaže u poboljšanju cirkulacije u kardiovaskularnom, respiratornom i živčanom sustavu.
Povezanost uma i tijela
Kako čovjek stari, ljudski mozak počinje gubiti živčane stanice, a to može dovesti do različitih stupnjeva mentalnog pada. Vježba je jedan od najučinkovitijih načina pobuđivanja živaca. Vaša moždana funkcija poboljšava se kroz mentalne stimulacije, kao i kroz fizičke vježbe. Neizbježan mentalni pad često povezan s procesom starenja može biti minimaliziran pomoću dobro osmišljene rutine vježbanja. Vježba aktivira komunikaciju između (i cirkulaciju krvi) moždanih stanica, koje su u interakciji s drugim dijelovima živčanog sustava. Sustav mozga zadužen za obradu informacija pobuđuje se tijekom vježbanja, kao što se luče i određene kemikalije poput adrenalina.
Može li fizikalna terapija trenirati vaš mozak?
Redovita tjelovježba može pomoći zadržati moždane stanice zdravima i pomoći mozgu da radi ispravno. Aktivan način života može poboljšati mentalni fokus, ubrzati proces ozdravljenja kod pacijenata s moždanim ili živačanim oštećenjima i može smanjiti rizik od demencije, u procesu starenja. Postoji jaka korelacija između tjelesne vježbe i dobrog mentalnog zdravlja. Pojedinci koji stimuliraju njihov živčani sustav kroz vježbe imaju tendenciju funkcioniranja na višoj razini i fizički i psihički.
Tjelesna aktivnost i trening mozga
Vježbe na niskog do umjerenog intenziteta su najbolje za trening mozga. Vrlo intenzivno vježbanje može ostaviti tijelo iscrpljenim i fizički i psihički. U idealnom slučaju, trebalo bi Vam barem pola sata umjerenog vježbanja tri puta tjedno. Dulji treninzi također mogu pružiti i bolju korist. Također možete uzeti u obzir kraće, češće vježbanje tijekom dana. Umjerene aktivnosti kao što su brzo hodanje, planinarenje, biciklizam, plivanje itd. vrlo su korisne, kao što su relaksacijske aktivnosti poput joge i vježbi dubokog disanja. Vaš terapeut će vam pomoći u određivanju što je najbolje za Vas.
Ako želite zadržati mentalnu oštrinu na dobroj razini u poodmakloj dobi, obratite se nama. Fizička aktivnost može pomoći pripremiti mozak na bolje prihvaćanje novih informacija, što dovodi do povećanog interesa, poboljšanog odnosa i boljih ishoda učenja.
Ana Ružić
mag. kineziologije u kineziterapiji
licenc.th. on ISOMED2000