Koliko ste puta dobili savijet da ne jedete iza 18 h? Koliko ste puta pokušali držati se takvog režima? Hoćemo li stvarno gubiti kilograme samo zato što ne jedemo iza tog magičnog sata?
Ovo je relativno popularna metoda koju mnogi uvrštavaju u svoju svakodnevicu s ciljem gubitka viška kilograma. Probat ćemo na primjeru objasniti kako to funkcionira.
Radi boljeg razumijevanja, prvo ćemo definirati cjelodnevne energetske potrebe. Naše cjelodnevne energetske potrebe (CEP) su zbroj tri komponente: energije bazalnog metabolizma, tjelesne aktivnosti i termičkog efekta hrane. Bazalni metabolizam je energija koju tijelo troši u mirovanju. To je energija koja nam je dnevno potrebna za rad svih organskih sustava (rad srca, bubrega, jetre, za disanje, cirkulaciju…) i ona ovisi o spolu, dobi, tjelesnoj masi i visini svakog pojedinca. Da cijeli dan ležite i spavate, tijelo će potrošiti energiju bazalnog metabolizma jer mu je ona potrebna za preživljavanje. Energija koju trošimo na tjelesnu aktivnost je najvarijabilnija komponenta i uvelike se razlikuje od osobe do osobe. Za svaki pokret koji dnevno napravite je potrebna dodatna energija pa tako postoji velika razlika ovisno o tome radite li sjedeći posao ili fizički zahtjevan posao, provodite li svoje slobodno vrijeme aktivno ili pasivno i bavite li se sport. Treća komponenta je termički efekt hrane. To je energija koju tijelo troši na probavu konzumirane hrane i ona iznosi 10% zbroja bazalnog metabolizma i tjelesne aktivnosti. Dakle, kada sve te komponente zbrojimo, dobimo cjelodnevne energetske potrebe organizma.
Zamislimo sada dvije sestre blizanke, Anu i Maju. Ana i Maja jedanke su tjelesne mase i visine, obje imaju jednake životne navike i bave se rekreativno sportom. I jednoj i drugoj dnevne energetske potrebe iznose 2000 kcal. Ana je odlučila ne jesti iza 18 h, ali do tada pojede ukupno 2500 kcal. Maji je redovito zadnji obrok u 23 h, ali ukupno dnevno unese 1800 kcal. Što će se dogoditi? Bez obzira na to što Ana više ništa ne unosi iza 18 h, ona je do tada unijela 500 kcal više nego što njenom tijelu treba i tijelo će taj višak pohraniti u obliku masnog tkiva. Maja je, za razliku od nje, unijela 200 kcal manje i njeno će tijelo potrošiti dio vlastitih zaliha da bi nadoknadilo taj manjak. Jednostavnije rečeno, Ana će dobivati na masi, a Maja gubiti.
Bitan je ukupni kalorijski unos. Ako ste unijeli manje nego što trbate, mršavit ćete. Unesete li više, dobivat ćete na masi. Kada ste unijeli te kcal? To nije bitno. Bitno je samo koliko! Rasporedite svoje glavne obroke na 3 energetski podjednaka dijela, priuštite svome tijelu ravnomjerni dotok energije i nutrijenata tokom cijelog dana. Ukoliko želite izgubiti na tjelesnoj masi, birajte energetski siromašnije namirnice i podjednako smanjite svaki od ta 3 obroka. Ako trebate pomoć, obratite se nutricionistu! Tijelo će vam dugoročno biti zahvalno!
Ivona Dragičević,
mag.nutr.