studeni 5, 2012

Može li fizikalna terapija trenirati Vaš mozak?

Mi vježbamo kako bi naša tijela bila u formi, ali jeste li znali da vježba također može trenirati i Vaš mozak? Vjerojatno ste čuli kakav je učinak endorfina na Vaše raspoloženje, a vjerojatno znate i da se uvijek osjećate bolje nakon vježbanja.

Tjelovježba može poboljšati jasnoću, povećati funkciju mozga, a možda i stimulirati nastanak novih moždanih putova obnavljanjem i poticanjem živčanih stanica, ‘neurona’.
Vježba pomaže u poboljšanju cirkulacije u kardiovaskularnom, respiratornom i živčanom sustavu.

Povezanost uma i tijela

mozakKako čovjek stari, ljudski mozak počinje gubiti živčane stanice, a to može dovesti do različitih stupnjeva mentalnog pada. Vježba je jedan od najučinkovitijih načina pobuđivanja živaca. Vaša moždana funkcija poboljšava se kroz mentalne stimulacije, kao i kroz fizičke vježbe. Neizbježan mentalni pad često povezan s procesom starenja može biti minimaliziran pomoću dobro osmišljene rutine vježbanja. Vježba aktivira komunikaciju između (i cirkulaciju krvi) moždanih stanica, koje su u interakciji s drugim dijelovima živčanog sustava. Sustav mozga zadužen za obradu informacija pobuđuje se tijekom vježbanja, kao što se luče i određene kemikalije poput adrenalina.

Može  li fizikalna terapija trenirati vaš mozak?

Redovita tjelovježba može pomoći zadržati moždane stanice zdravima i pomoći mozgu da radi ispravno. Aktivan način života može poboljšati mentalni fokus, ubrzati proces ozdravljenja kod pacijenata s moždanim ili živačanim oštećenjima i može smanjiti rizik od demencije, u procesu starenja. Postoji jaka korelacija između tjelesne vježbe i dobrog mentalnog zdravlja. Pojedinci koji stimuliraju njihov živčani sustav kroz vježbe imaju tendenciju funkcioniranja na višoj razini i fizički i psihički.

Tjelesna aktivnost i trening mozga

Vježbe na niskog do umjerenog intenziteta su najbolje za trening mozga. Vrlo intenzivno vježbanje može ostaviti tijelo iscrpljenim i fizički i psihički. U idealnom slučaju, trebalo bi Vam barem pola sata umjerenog vježbanja tri puta tjedno. Dulji treninzi također mogu pružiti i bolju korist. Također možete uzeti u obzir kraće, češće vježbanje tijekom dana. Umjerene aktivnosti kao što su brzo hodanje, planinarenje, biciklizam, plivanje itd. vrlo su korisne, kao što su relaksacijske aktivnosti poput joge i vježbi dubokog disanja. Vaš terapeut će vam pomoći u određivanju što je najbolje za Vas.

Ako želite zadržati mentalnu oštrinu na dobroj razini u poodmakloj dobi, obratite se nama. Fizička aktivnost može pomoći pripremiti mozak na bolje prihvaćanje novih informacija, što dovodi do povećanog interesa, poboljšanog odnosa i boljih ishoda učenja.

 

Ana Ružić
mag. kineziologije u kineziterapiji
licenc.th. on ISOMED2000

 

 

Pošaljite nam upit!

11 Comments on “Može li fizikalna terapija trenirati Vaš mozak?

VacuSport » Rehabilitacija Nova
studeni 30, 2012 at 15:42

[…] također dovodi do koncentracije endorfina u mozgu, što je dokazalo opsežno znanstveno istraživanje. Automatski poboljšava osobni dobar osjećaj […]

[…] Vježbe zagrijavanja pomažu tijelu u pripremi za opterećenja koja će podnositi tijekom vježbanja. Dok mnogi ljudi obavljaju zagrijavanje prije nego što počnu svoju prvu vježbu, pauzu nakon vježbanja često zanemaruju. Hlađenje nakon vježbanja je jednako važno kao zagrijavanje prije. […]

[…] poruka koju nam naše tijelo daje na odrađeni trening. Ponekad je dovoljno samo izbjeći određene vježbe koje bi mogle pogoršati zahvaćeno […]

[…] je hodati svaki drugi dan bar oko 30tak min. da bi se pokrenuo Vaš metabolizam. 2. Pilates vježbanje može Vam pomoći definirati i ojačati mišiće, posebno mišići trbuha i mišići leđa, kroz […]

[…] je najčešće posljedica prekomjernog unosa hrane odnosno energije te nedovoljne fizičke aktivnosti. Povezana je sa različitim bolestima, osobito kardiovaskularne bolesti, dijabetes tip 2, […]

[…] Zvonimira 78. Luksuzno uređeni interijer opremljen je najkompletnijom i najsuvremenijom opremom za fizikalnu terapiju, medicinsku i sportsku rehabilitaciju te masažne i estetske programe, jedinstvene u Hrvatskoj. Tim […]

[…] Vam fizikalna terapija i rehabilitacija nije potrebna, ili se odlučite istu provoditi u nekoj drugoj ustanovi, […]

[…] Jedna od glavnih prednosti izokinetičkog vježbanja je mogućnost kontroliranja pokreta kako bi spriječile ozljede i zbog toga se često koristi kao završni ali sastavni dio fizikalne terapije. […]

Propriocepcija » Rehabilitacija Nova
travanj 17, 2014 at 11:09

[…] koje se nalaze u zglobovima, mišićima i tetivama koji, kada se podraže, šalju informaciju u mozak o položaju određenog dijela tijela u prostoru. Važnost proprioceptora leži u činjenici da oni […]

[…] Vam fizikalna terapija i rehabilitacija nije potrebna, ili se odlučite istu provoditi u nekoj drugoj ustanovi, […]

[…] je najčešće posljedica prekomjernog unosa hrane odnosno energije te nedovoljne fizičke aktivnosti. Povezana je sa različitim bolestima, osobito kardiovaskularne bolesti, dijabetes tip 2, […]

Odgovori