Giht

ULOZI (latinski-Arthritis urica, njemački Gicht, engleski Gout) je reumatska bolest zglobova, rjeđe zglobnih ovojnica i okozglobnog tkiva kod koje zbog promjenjenog metabolizma purina i stvaranja viška mokračne kiseline (hipeuricemija HU) dolazi do ulaganja  kristala  natrijevog urata  u leukocite al i zglobne hrskavice, ovojnice.

Češća je  u muškaraca, izraženija  u trećoj životnoj dobi.

U izrazitom povećanju mokračne kiselne u krvi-tzv. hipericemija viša od 403 umol/L ili 6,8mg/dL) koja može biti posljedica nasljeđene greške u metabolizmu, ali i povećene produkcije mokraćne kiseline (primarna HU), ili pak smanjenog  izlučivanje mokraćne  kiseline u bubrezima zbog bolesti (sekundarna HU-utjecaj nekih  ljekova!) može doći do uloganja kristala natrijevog urata i okozglobne stukture (zato se bolest prikladno i naziva ulozi) pojave  tzv,  tofusa na laktovima, vrškovima uški ali i hvatišima  tetiva (tendinitis) pa i tetivnim ovojnicama (tenosinovitis). Dodatna komplikacija  hipeuricemije je i stvaranja uratnih  bubrežnih  kamenaca, al i defromiteta  zglobova. Rizik komplikacija raste većom koncentracijom mokraćne kiseline u krvi. Slabija topivost mokraćne kiseline pri temperaturama nižim od 37 C pospješuje taloženje u zglobove pa je i pothlađenje  jedan od faktora rizika za nastanak akutnog uričnog artrtitisa. U prvoj fazi bolesti kada je izražena samo  hiperuricemija (HU) ne javlja se a bol. U akutnoj fazi bolest je najčešća na korijenskom  zglobu palca stopala – grčki se zato i naziva podagra.  Uz jaku  bol izraženo je crvenilo, otok,  toplina  zgloba  i znatno  otežana funkcija.

Artritis (upala zgloba) rjeđe zahvaća male zglobove šaka

žena, možda kao posljedica “ dodatnih “ kućanskih aktivnosti. Potom može doći do recidiva samo na jednom zglobu, koljena, ramena laktovi su znatno rjeđe mjesto prvog napada uloga. Drugi i treći napad uloga su češći u starijih osoba na zglobovima koji su već prije oštećeni bilo osteoartritisom ili traumom. Ponekad su u njih masovno odlažu kristali natrijevog urata, tzv tofi šaka ili pak uočeni na RTG slikama što je dodatni dijagnostički kriterij kroničnih uloga.

DIJAGNOSTIKA

Uz jaku akutnu bol (stopalo bolno kao da ste stali na kaktus), otok  i crvenilo u nalazima krvi uz povišenu brzinu sedimentacije eritriocita (SE) mogu biti  povišene vrijednosti i leukocita, ali  snižene  funkcije  bubrega ( keratinin klirens manji od 80 umol /L, povišene konteracije mokračne kiseline u krvi  i u RTG  tzv. koštani tofi koji se karakretiziraju erozijama zglobne površine, ali za razliku od osteoartritisa i/ili reumatoidnog artitisa suženje zglobnog prostra je minimalno! Potpuna dijagnostika uloga verificira se tek punkcijom oboljelog zgloba i mikroskopskom analizom dobivenog sadržaja. U ulozima se pod tzv. polarizacijskim mikroskopom vide kristalčići natrijevog urata, koji mogu  biti uklopljeni u leukocyte.

LIJEČENJE GIHTA

Kako se najčešće radi o nagloj i jakoj upalnoj reakciji na jednom zglobu, potrebno je djelovati odmah s jakim protuupalnim lijekovima. To su u Europi nesteroidni antireumatici (NSAR)-(indometacin najčešće lijek izbora u akutnim ulozima), diklofenak natrij, ketoprofen, naproxen, pirkoksikam ili novi COX 2 inhibitori (od 50 mg do 3x dnevno). Večernja se doza može zamijeniti čepićima, jer je i bol izrazita noću. U Americi se koristi i kolhicin, ali se zbog mogućeg predoziranja i štetnih učinaka kod nas još uvijek izbjegava.

Naravno, neophodno je oboljeli zglob poštediti opterećenja, a korisno je i lokalno hlađenje oblozima. U izrazito jakim bolima lokalno se daje injekcija glukokortikoida. U akutnom napadu uloga lijekovi koji snižavaju nivo mokraćne kiseline u krvi bilo smanjenjem produkcije (urikostatici – kod nas Alopurinol 100 do 400  mg) ili pak dodatnim pospješenjem izlučivanja urikozuricima (Benzbromaron 40 do 80 mg) nemaju smisla, mogu čak i pospješiti boli. Daju se tek nakon smirenja akutnog napada, a osobito su korisini u prevenciji stvaranja uratnih kamenaca i kroničnom uričnom artritisu uz izražene tofuse. U slučaju nepodošljivosti ova dva vrlo učinkovita lijeka (bilo u obliku kožne ili želučano-crijevne reakcije) najnoviji  lijekovi – febuxostat U do 120 mg (ili Uloric do 80 mg) snižavaju hiperuricemiju. Naglašavam da ovi lijekovi nemaju protuupalno djelovanje, pa je uz njih potrebno uzimati i neki od nesteroidnih antireumatika, a iznimno sintetske glukokorikoide ili adrenokortilotrpin (ACTH).

Prije toga važno je imati podatke o funkciji bubrega (tzv. određivanje  kreatinina i klirensa kreatinina koji ne bi smio biti manji od 60 umol/L). Poželjno je uz lijekove piti i više od 2 litre tekućine dnevno da bi se i na taj način “isplavio” višak mokraćne kiseline u krvi, ali i spriječilo stvaranje bubrežnih uratnih kamenaca. Nastojimo da te tekućine ne budu kisele (time utječu na smanjeno izlučivanje mokraćne kiseline kroz bubrege), da ne sadrže alkohol, kofein ili tein. Uzimanjem natrijevog bikarbonata (sode bikarbone) možemo zaluženjem  tjelesnih  tekućina također pospješiti izlučivanje viška mokraćne kiseline iz krvi. Vašem obiteljskom liječniku, ali i reumatologu u liječenju uloga bit će korisni podaci o mogućim drugim bolestima (tzv. komorbiditet), a osobito o lijekovima koje uzimate zbog drugih bolesti. U slučaju uzimanja antikoagulansa  i/ili malih doza salicilata (prevencija tromboza) ili pak ciklosporina u transplantacijama zajedno s urokostaticima može doći do nepoželjnog burnog djelovanja urikostatika i /ili urikozurika. Ako bolest prijeđe u kroničnu fazu bit će neophodna češća kontrola nivoa mokraćne  kiseline u krvi (najmanje  2 puta godišnje, kao i kontrola funkcije bubrega i jetre) i primjena lijekova koji pospješuju izlučivanje mokraćne kiseline.

DIJETALNE MJERE

Dijetalne mjere kojima se sprečava dodatno unošenje purina u visoku koncentarciju mokraćne kiseline u krvi nisu samo preduvjet u prevenciji novih tegoba zglobova (iz podagre – monaartritisa stopala bolest prelazi u poiliartritis), već i potpora u liječenju uloga. Dijeta je važna u prevenciji mogućih komplikacija hiperuricemije (najčešće oštećenja bubrega,  krvnih žila – pospješenje ateroskleroze, oštećenja srčanog mišića). Preporuča se promjena životnih navika ne samo glede dijetalnih mjera i postupnog smanjenja tjelesne težine, već i načina života. Stresne situacije, radikalne dijete mršavljenja, alkoholizam (osobito pivopije!), neadekvatna obuća, pothlađenja, neprimjerena fizička aktivnost u rekreaciji mogu biti dodatni čimbenici nastanka i/ili pogoršanja uričkog artritisa.

FIZIKALNA TERAPIJA

FIZIKALNA TERAPIJA TIJEKOM AKUTNE  FAZE ULOGA NIJE  UČINKOVITA -POTREBNO JE MIROVANJE.

U kroničnoj fazi provodimo elektroanalgeziju, magnetoterapiju, vježbe prevencije deformitera i/ili kontraktura. Balneoterapija nema svrhe u liječenju gihta.

prim.dr.sci.Ladislav Krapac,
fizijatar reumatolog