Da li je rutina hladjenja nakon treninga jednako važna kao zagrijavanje prije njega?

Vježbe zagrijavanja pomažu tijelu u pripremi za opterećenja koja će podnositi tijekom vježbanja. Dok mnogi ljudi obavljaju zagrijavanje prije nego što počnu svoju prvu vježbu, pauzu nakon vježbanja često zanemaruju. Hlađenje nakon vježbanja je jednako važno kao zagrijavanje prije.

Vježbe hlađenja  pomažu Vašem tijelu da se brže oporavi od vježbanja. Istezanje kao dio vježbi hlađenja poboljšava ukupnu fleksibilnost i može imati veći utjecaj na razvoj fleksibilnosti nego istezanje koje se radi prije ili tijekom glavnog dijela treninga.

Zagrijavanja

Vježbe zagrijavanja i istezanja pripremaju vezivno tkivo u zglobovima i pripremaju mišiće za intenzivniji rad. Temperatura dubokog tkiva mišićnih vlakana i vezivnog tkiva povećava se tijekom zagrijavanja, čineći tkivo fleksibilnijim i pomaže u izbjegavanju ozljeda mišića i zglobova tijekom . Zagrijavanje treba započeti polako i nastaviti najmanje 10 minuta bez prekida, kako bi ispravno pripremili svoje tijelo za vježbanje koje slijedi. Istezanje na kraju zagrijavanja treba trajati bar 10tak sekunda po glavnim mišićnim skupinama, prvenstveno onima koje ćemo primarno koristiti u treningu kako bi dobili njihovu maksimalnu učinkovitost.

Hlađenje nakon treninga

Vježbe hlađenja su slične zagrijavanju, ali služe suprotnoj svrsi. Umjesto pripreme tijela za glavni dio treninga, one pripremaju tijelo za normalnu razinu aktivnosti kada je vježba završena. Vježbe nakon treninga trebaju biti niske razine opterećenja i svrha im je postupno smanjivanje intenziteta kako bi se Vaše tijelo oporavilo što prije. Ovisno o razini aktivnosti, te bi se vježbe trebale provoditi bar 5-15 minuta odmah poslije treninga npr. kao što su hodanje ili lagani jogging te 10-20 minuta vježbi istezanja.

Vraćanje normalnog ritma

Jedan od razloga zbog kojeg je hlađenje organizma tako važno je da se Vaše srce i disanje postupno vrati svojim normalnim razinama umjesto doživljavanja šoka koji se događa pri bržem padu intenziteta. Mišićna aktivnost tijekom vježbi hlađenja također održava cirkulaciju dok je frekvencija srca  još uvijek povišena, spriječavajući krv od zadržavanja u mišićima. Na taj način otpadne tvari iz mišića odlaze što dovodi do smanjenja boli mišića i ukočenosti do koje bi inače moglo doći.

Vježbe hlađenja  pomažu

Vašem tijelu da se brže oporavi od vježbanja. Istezanje kao dio vježbi hlađenja poboljšava ukupnu fleksibilnost i može imati veći utjecaj na razvoj fleksibilnosti nego istezanje koje se radi prije ili tijekom glavnog dijela treninga. Vježbe hlađenja također osiguravaju da kisikom bogata krv dođe u mišiće brže, tako da Vaše tijelo može početi proces oporavka koji dovodi do razvoja mišića i smanjenja ili sprečavanja boli mišića.

Ana Ružić,
mag. kineziologije u kineziterapiji i
licencirani terapeut na Isomedu2000